IMG_20210518_130654.jpg
mud256px.png

STRAHINJČICA

Većina staza utrke prolazi planinom Strahinjčicom i okolnim bregima koji okružuju grad Krapinu.

Strahinjščica je srednje visoka planina, strmih strana, koja povezuje Ivanščicu na istoku s Kostelskim gorjem na zapadu i zajedno s njima dijeli Zagorje na dva dijela. Njezin hrbat izdužen je smjerom istok - zapad u duljini od oko 21 km i odlikuje se veoma strmim padinama pa poprečni presjek Strahinjščice nigdje nije veći od 3 kilometra. Većinom je pokrivena šumom, ali ima neke osobine visokoga gorja. Zahvaljujući svojem planinskom karakteru i blizini grada Krapine, vrlo je zahvalna za izlete.

Nema izrazitog vrha a najviša kota – 846 metara nalazi se na sjevernom grebenu nekoliko metara od stabla velike bukve. Kako je vrh – greben obrastao visokim stablima bukve sa njega nema dobrog vidika.
U profilu glavnog grebena od zapada prema istoku ističe se nekoliko uzvisina – vrhova: Slon 445 m, Gorjak 678 m, Goleš 685 m, Sušec – 846 m i Sekolje 738 m, a dalje od planine uzdižu se brdo Sv. Jakova – 474 m i Veternica – 511 m.

Strahinjčica se nad Krapinom (176 m) uzdiže strmo u vis kao ogroman i oštro nagnut krov nad okolinom i daje cijelom kraju poseban izgled. Bokovi grebena su skoro okomiti, prekriveni su gustom šumom: sa južne strane prevladava hrast, a sa sjeverne strane bukva s niskim grmljem.

Flora Strahinjčice vrlo je bogata, utvrđeno je oko 1000 različitih vrsta viših biljaka (dr.sc. Ljerka Regula – Bevilacqua). Strahinjčica je i jedan veliki orhidejski vrt jer su na tom području zabilježene čak 32 vrste i podvrste orhideja.


Iz grebena tu i tamo strše visoke stijene (Jelenske pećine) i kameni stupovi koji strmoj gori daju alpski izgled. Planina – gora ima izrazite crte visokog gorja – veliku strminu i duboko usječene jaruge i klance koji u nekoliko krakova vode do njezinog podnožja.

Počeci posjećivanja Strahinjčice vezani su za početak razvoja planinarstva u Hrvatskoj (prvo markiranje 1892. godine, prokrčenje puta na Goleš 1899. godine). Porast obilaska planini povezan je sa izgradnjom i otvorenjem planinarske kuće (otvorena 1951. godine), te sa prokrčenjem i obilježavanjem staze od Krapine, odnosno željezničke stanice Žutnica do planinarske kuće i prema vrhu Sušec.


Daljem porastu posjeta pridonjelo je obilježavanje dionice ZPP-a od Trakošćana do kuće 1957. godine, a naročito proboj makadamske ceste (1963. godine), te također otvorenje planinarskih obilaznica “Štajersko – zagorska krožna pot” (1968. godine), te “Kajbumščakov put” (1979. godine).

Preuzeto sa www.pd-strahinjcica.hr

SPONZORI

grad-krapina.png
blank.png
turisticka-grada-krapine.png
blank.png
utrkacom.png
blank.png
omco.png
blank.png
aqua.png
blank.png
mi-hrsak.png
blank.png
natural.png
blank.png
4endurance.png
blank.png
ND.png
blank.png
optana.png
blank.png
vuglec.png
blank.png
stihl.png
blank.png
mkn.png
blank.png
kaminko.png
blank.png
ptimont.png
blank.png
novackifin.png
blank.png
Untitled-3.png
blank.png
Untitled-5.png
blank.png
kramberger.png
blank.png
redan.png
blank.png
croatia-coca-cola-logo.png
blank.png
granov1a.png
blank.png
hpd-radoboj.png
blank.png
hoomstock-logo-slim.png
blank.png
cal.png
blank.png
zagorje zeleno.png
blank.png
Krapinska pivovara.png
blank.png
Saloon.png
blank.png
pekom.docx.png
blank.png
brezovica.png
blank.png
kaj.png
blank.png
stubica.png
blank.png

MEDIJSKI POKROVITELJI